Lekcija
Dob 1-9
U ovoj audio priči otkrit ćeš tko je žaba, vodozemac koji dio života provodi u vodi, a dio na kopnu te kako neke vrste mogu preživjeti smrzavanje ili jedriti kroz zrak poput padobranaca.
Audio priču možete slušati na putovanju, za uspavljivanje, kao početak tematskog učenja ili jednostavno kao zdravu zamjenu za ekrane.
Znanstveno ime: njezin latinski naziv je Anura, što na grčkom jeziku znači „bez repa”, jer odrasle žabe za razliku od ostalih vodozemaca nemaju rep.
Čudesni stroj u ustima: žaba ima iznimno brz i ljepljiv jezik koji je pričvršćen za prednji, a ne stražnji dio usta, pa ga može izbaciti i uhvatiti kukca u treptaju oka.
Pametna koža za disanje: žablja koža propušta vodu i kisik, što joj omogućuje da doslovno diše kroz kožu pod vodom, ali zbog toga mora uvijek ostati vlažna.
Život bez rebara: zahvaljujući tijelu bez rebara i sa samo devet kralježaka, žaba je iznimno lagana, gipka i savršeno građena za daleke i amortizirane skokove.
Oči koje gutaju hranu: žaba koristi svoje velike, izbuljene oči kako bi progutala plijen; kada zatvori kapke, ona zapravo potiskuje očne jabučice prema dolje da gurnu hranu u grlo.
Skrivena vrata u mulju: kada nastupi hladna zima, mnoge se žabe zakopaju u mulj na dnu bara ili ispod lišća, gdje gase većinu tjelesnih funkcija i miruju do proljeća.
Dva zvučna zvučnika: mužjaci nekih vrsta žaba imaju posebne zvučne mjehure sa strane usta koji djeluju kao prirodni pojačivači zvuka kako bi njihov zov privukao ženke na velikoj udaljenosti.
Biseri u vodi: žabe polažu na tisuće sitnih, okruglih jajašaca spojenih u prozirnu želatinastu masu koja pluta na površini vode poput mekanih podvodnih jastučića.
Kaput koji se mijenja: žaba raste tako da redovito skida svoju staru, tijesnu kožu (presvlači se), a nakon što je skine, najčešće je odmah i pojede.
Mali vodeni detektivi: budući da upijaju tvari kroz svoju osjetljivu kožu, žabe prve reagiraju na zagađenje, pa znanstvenicima služe kao ključni pokazatelji zdravlja vodenih ekosustava.
Okus i njuh: žabe nemaju klasičan nos niti jezik za osjet mirisa i okusa u vodi. Umjesto toga, one u ustima i na koži glave imaju kemoreceptore pomoću kojih mogu "okusiti" i analizirati kemijski sastav vode kako bi znale je li okolina sigurna.
Najbrži jezik na svijetu: s obzirom na brzinu reakcije, žabe imaju jedan od najbržih pokreta u životinjskom svijetu. One svoj ljepljivi jezik izbacuju i hvataju plijen za manje od 0,07 sekundi, što je čak pet puta brže od jednog ljudskog treptaja oka.
Regeneracija: dok su u stadiju punoglavca, ovi vodozemci imaju čudesnu sposobnost potpune obnove tijela. Ako im grabežljivac u vodi odgrize rep ili peraju, punoglavci ih mogu u potpunosti regenerirati (ponovno uzgojiti) bez ikakvih ožiljaka.
Signal o okolišu: žabe i njihova tkiva jesu prirodne mjerne stanice. Znanstvenici iz njihova tijela očitavaju zagađenje ekosustava i prate promjene u prirodi.
Putokaz u vlastitom glasu: žabe se u mraku ne gube zahvaljujući akustičkoj orijentaciji. Svaka vrsta koristi točno određenu frekvenciju zvuka, pa mužjaci svojim kreketanjem nesvjesno stvaraju zvučni "putokaz" koji ženkama i drugim žabama pomaže da se nepogrešivo kreću prema bari.
Regulacija topline pomoću sunca: žabe su hladnokrvne (ektotermne) životinje, što znači da ne proizvode vlastitu tjelesnu toplinu. Zato jarko zelene žabe koriste sunčevu svjetlost kako bi se ugrijale i tako ubrzale svoj metabolizam, dok njihova koža istovremeno stvara posebne peptide koji ih štite od štetnog UV zračenja.
Voskasti oklop protiv sušenja: tropske gatalinke koje žive visoko na drveću izložene su suncu i vjetru. Kako ne bi dehidrirale, njihovo tijelo izlučuje poseban voskasti sekret koji žabe prednjim nogama razmažu po koži, stvarajući tako zaštitni sloj koji sprječava isparavanje vode.
Godine bez kapi vode: australska žaba Cyclorana platycephala prilagodila se preživljavanju u suhoj pustinji tako što se zakopa duboko pod zemlju. Tamo oko svog tijela stvori nepropusnu čahuru od vlastite odbačene kože koja zadržava vlagu, pa u stanju mirovanja može čekati kišu i do nekoliko godina.
