Lekcija
Dob 1-9
U ovoj audio priči otkrit ćeš kako su ljudi plivali još prije više od sedam tisuća godina, upoznati različite plivačke stilove te najbrže plivače među ljudima i životinjama.
Audio priču možete slušati na putovanju, za uspavljivanje, kao početak tematskog učenja ili jednostavno kao zdravu zamjenu za ekrane.
Povijest i tehnika kretanja kroz vodu: proučavaju se kroz kineziologiju, a u natjecateljskom smislu plivanje je regulirano od strane svjetske organizacije World Aquatics (nekadašnja FINA) koja definira četiri službena stila.
Savršena formula za zglobove: plivanje je jedna od rijetkih aktivnosti u kojoj sudjeluju doslovno svi mišići na tijelu, a zbog uzgona vode nema nikakvog pritiska na zglobove i kralježnicu, što ga čini idealnim za sve uzraste.
Četiri kraljevska stila: u natjecateljskom plivanju postoje točno četiri discipline: kraul (slobodni stil), leđno, prsno i najteži od svih – leptir (delfin), koji zahtijeva savršenu sinkronizaciju cijelog tijela.
Evolucijski položaj prstiju: suprotno logici, plivači ne drže prste potpuno spojene poput peraja dok plivaju; istraživanja pokazuju da lagano rašireni prsti (s razmakom od par milimetara) stvaraju nevidljive vrtloge i guraju više vode.
Gubitak težine u vodi: zahvaljujući sili uzgona, ljudsko tijelo u vodi gubi oko 90% svoje težine, zbog čega u bazenu možemo izvoditi pokrete i rotacije koji su nam na suhom, pod utjecajem gravitacije, potpuno nemogući.
Brijanje zbog stotinki sekunde: profesionalni plivači briju cijelo tijelo, uključujući ruke i noge, ne samo zbog estetike, već da bi smanjili trenje vode i uklonili mikroskopski sloj mrtve kože, što im daje bolji osjećaj za vodu.
Najbrži stil na svijetu: kraul je uvjerljivo najbrža tehnika plivanja jer tijelo cijelo vrijeme ostaje u vodoravnom, aerodinamičnom položaju, a stalni izmjenični zaveslaji ruku i rad nogu pružaju neprekidan pogon.
Kopneni sisavci bez instinkta: za razliku od većine drugih sisavaca (poput pasa ili jelena) koji proplivaju instinktivno čim padnu u vodu, ljudi i čovjekoliki majmuni moraju svjesno učiti tehniku plivanja da se ne bi utopili.
Golema potrošnja energije: plivanje u brzom ritmu može sagorjeti jednako ili čak više kalorija nego trčanje, jer je gustoća vode oko 800 puta veća od gustoće zraka, pa tijelo cijelo vrijeme svladava ogroman otpor.
Ronjenje nakon starta: nakon skoka s bloka ili okreta na zidu, plivači smiju roniti maksimalno 15 metara pod vodom koristeći takozvani "delfinov udarac" nogama, jer je tijelo pod vodom brže nego na samoj površini.
Duje Draganja: naš legendarni plivač Duje Draganja na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine osvojio je srebrnu medalju na 50 metara slobodno s vremenom 21.29. Taj je rezultat toliko nevjerojatan da i danas, više od dva desetljeća kasnije, drži titulu važećeg hrvatskog rekorda u toj disciplini.
Svjetski rekorder iz Rijeke: Miloš Milošević ušao je u plivačku povijest kada je na Europskom prvenstvu u Sheffieldu 1998. godine osvojio zlatnu medalju na 50 metara leptir i usput srušio svjetski rekord s vremenom 23.30 sekundi.
Kraljica leđnog stila: dubrovačka plivačica Sanja Jovanović šokirala je i zadivila plivački svijet kada je 2008. godine na Svjetskom prvenstvu u malim bazenima u Manchesteru srušila svjetski rekord na 50 metara leđno s vremenom 26.37 sekundi, uzevši pritom zlatnu medalju.
Prva olimpijska zlatna medalja: povijest našeg plivanja zauvijek je obilježila legendarna Đurđica Bjedov, koja je na Olimpijskim igrama u Mexico Cityju 1968. godine napravila senzaciju osvojivši zlatnu medalju na 100 metara prsno i srebrnu na 200 metara prsno.
Najbrži čovjek u povijesti: svjetski rekorder na 50 i 100 metara slobodno u velikim bazenima je Kinez Pan Zhanle, koji je na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine isplivao 100 metara za nevjerojatnih 46.40 sekundi, ostavivši konkurenciju daleko iza sebe.
Nedodirljivi kralj bazena: Amerikanac Michael Phelps i dalje drži titulu najtrofejnijeg olimpijca u povijesti svih sportova s osvojene 23 zlatne olimpijske medalje, a njegovi rekordi u štafetama i pojedinačnim disciplinama godinama su pomicali granice ljudskih mogućnosti.
Fenomen neuništive Šveđanke: Sarah Sjöström drži svjetske rekorde na 50 i 100 metara slobodno te 50 i 100 metara leptir u velikim bazenima, a njezina dugovječnost na samom vrhu svjetskog plivanja smatra se jednim od najvećih sportskih čuda modernog doba.
