Problem pospremanja igračaka nije nikada samo pitanje “spremanja igračaka”. Drugim riječima, ova tema tiče se puno više nas roditelja nego naše djece.
Kako da pospremi svoje igračke prema Montessori
Ako želimo djecu naučiti spremati svoje igračke moramo 1. “pospremiti” svoj odnos s redom, 2. dati dobar primjer, 3. naučiti djecu konkretnim vještinama pospremanja.
Pravi red počinje iznutra, a ne obrnuto
Moja potraga za redom počela je kada sam se zbog studija preselila u Trst gdje sam tri godine živjela sama. Ta potraga postala je potreba kada sam prvi puta postala majka i osjetila potrebu da svom životu dam više reda. Danas, nakon 15 godina majčinskog “staža” i još više rada na sebi, znam da, ako želimo djecu naučiti pospremati, moramo “pospremiti” svoj odnos s redom.
Prije dosta godina jedna vrlo mudra osoba rekla mi je da nered koji se stvara u kući često dolazi od nas roditelja. Drugim riječima, dajemo djeci pogrešan primjer reda jer toliko toga “ostavljamo” iza sebe.
Od tog trenutka počela sam više paziti na svoje ponašanje u kući i shvatila sam: koliko puta ostavim šalicu na kuhinjskoj radnoj ploči, koliko puta ne zatvorim policu ili ladicu, koliko puta se nakupi korištene odjeće prije nego što je vratim u ormar, kako koristim olovku i ne vraćam je na mjesto. Te male, gotovo beznačajne stvari, koje možda svi radimo u svakodnevici, su sitnice koje, s vremenom, stvaraju nered.
Tri jednostavna pravila za promicanje reda
Nakon što sam postala majka, morala sam izvježbati novu (i tešku) naviku sastavljenu od tri jednostavna pravila:
- nakon korištenja uvijek vratiti na mjesto,
- pronaći mjesto za svaku stvar,
- gledati na okolinu kritičnim okom te aktivno promovirati red.
Svaka stvar na svome mjestu znači da tanjur nakon doručka odmah stavljamo na kolica za pranje u perilici posuđa umjesto na kuhinjski pult. Kada ulazimo u kuću odmah skidamo cipele i vraćamo ih na mjesto, umjesto da ih lovimo po dnevnom boravku ili kupaoni. Četkicu za zube vraćamo na odgovarajuće mjesto, umjesto da je ostavimo blizu umivaonika.
Što ako nešto nema svoje mjesto?
Tada ga moramo stvoriti te priopćiti drugima u obitelji koje je to mjesto. Aktivno promicati red znači kritički promatrati prostore oko nas i biti svjesni stvari koje nas okružuju: ne ostavljati jaknu na trosjedu, sakupiti onu kupovinu razbacanu po kući, prestati odgađati za kasnije.
Na početku mi je bilo jako teško vraćati stvari na mjesto jer – nisam tako naučena. Onda sam, malo po malo, naučila pospremati iza sebe: maknuti tanjur, mlijeko vratiti u hladnjak, odjeću odmah staviti u ladicu.
Naša kuća neće uvijek biti uredna (zapamti da cilj nije savršenstvo!), ali radeći na sebi možemo se naučiti biti uredni. Naravno, izvanjski red nam može pomoći pronaći unutarnji sklad (dobro je i opuštajuće živjeti u urednom i čistom okruženju), ali tek kada odlučimo stvoriti red u sebi, možemo doista postići red izvan sebe.
Kako da pospreme svoje igračke
Djeca imaju prirodan osjećaj za red
Koliko god se to činilo kao znanstvena fantastika, djeca od rođenja imaju prirodan osjećaj za red, vrlo jak osobito u prve tri godine života. Često smo, međutim, mi odrasli ti koji ih ometamo ne nudeći im pripremljeno okruženje, ne dajući im vlastiti primjer ili zahtijevajući više nego što oni mogu podnijeti.
U Montessori pedagogiji se prostor u kojem dijete boravi naziva pripremljenom okolinom.
To je pojam kojim je Maria Montessori definirala pripremu učionice u Montessori školi u kojoj je sav namještaj u visini djeteta, koju “vodič” ili “mentor” (Montessori učitelj) pažljivo priprema i gdje je sve osmišljeno kako bi djetetu pružilo maksimalnu neovisnost.
