Lekcija
Dob 1-9
U ovoj audio priči otkrit ćeš fascinantne tajne o morskim ježevima, bodljikavim stanovnicima morskog dna koji hodaju sitnim cjevastim nožicama, osjećaju svjetlost cijelim tijelom, a čiji preci žive u morima već oko 450 milijuna godina.
Audio priču možete slušati na putovanju, za uspavljivanje, kao početak tematskog učenja ili jednostavno kao zdravu zamjenu za ekrane.
Znanstveno ime i obitelj: morski jež pripada koljenu bodljikaša (Echinodermata). To je vrlo stara skupina morskih životinja neobična oblika u koju ubrajamo i morske zvijezde, zmijače te trpove (morske krastavce).
Čvrsti oklop pod bodljama: ispod prepoznatljivih bodlji koje služe za obranu i kretanje, morski jež ima tvrd oklop koji se u biologiji naziva test. Građen je od čvrsto povezanih pločica kalcijeva karbonata, mineralne tvari koja izgrađuje i školjke.
Podvodni penjači bez nogu: iako nemaju noge ni peraje, kreću se pomoću stotina sitnih, elastičnih cjevastih nožica. One izlaze kroz male otvore na oklopu, pune se vodom te se pružaju i pričvršćuju za podlogu, dok im bodlje pomažu u odgurivanju.
Aristotelova svjetiljka: usta morskog ježa nalaze se s donje strane tijela i okrenuta su prema tlu. Unutar njih krije se složeni čeljusni aparat od pet zubolikih dijelova nazvan Aristotelova svjetiljka, kojim poput malog miksera i strugača struže alge sa stijena.
Čuvari morske ravnoteže: morski su ježevi uglavnom biljojedi koji jedu alge, čime kontroliraju njihov rast i održavaju stabilnost morskog dna. Ako nestanu njihovi prirodni predatori (poput morskih vidri, jastoga ili riba), ježevi se mogu prekomjerno razmnožiti i potpuno ogoliti morsko dno.
Tijelo koje osjeća svjetlost: ovi organizmi nemaju mozak ni prave oči, već jednostavan živčani prsten oko usta iz kojeg se živci šire tijelom. Unatoč nedostatku očiju, cijelo tijelo morskog ježa reagira na svjetlost, što mu pomaže da prepozna sjenu i sakrije se u tamne pukotine.
Čudesna petodijelna simetrija: dok ljudi i ribe imaju lijevu i desnu stranu tijela, odrasli morski jež ima potpuno drukčiji plan građe. Njegovo je tijelo organizirano kružno oko središta, podijeljeno na pet jednakih glavnih dijelova, što se najbolje uočava na njegovu osušenom oklopu.
Razmnožavanje u plavetnilu: kod većine vrsta spolovi su odvojeni, iako izvana izgledaju potpuno isto. Ženke i mužjaci ispuštaju jajašca i spermije izravno u morsku vodu gdje se odvija oplodnja, a iz oplođenog jajašca prvo nastaje sićušna ličinka koja slobodno pliva morem prije nego što se spusti na dno i preobrazi u bodljikavu kuglicu.
Jadranski ježevi: poput hridinskog ježa, imaju neobičnu naviku da na svoje bodlje s gornje strane tijela skupljaju kamenčiće, komadiće školjaka i morske alge. Znanstvenici smatraju da im taj „šešir” služi kao savršena kamuflaža protiv gladnih riba, ali i kao štit koji ih brani od jakog i štetnog sunčevog zračenja u plićaku.
Prirodni test čistoće mora: morski ježevi (osobito crni i hridinski jež) izuzetno su osjetljivi na zagađenje, teške metale i kemikalije, pa njihova masovna prisutnost potvrđuje da se kupate u iznimno čistom i ekološki očuvanom moru.
Bušenje i drobljenje čistog kamena: zahvaljujući svojoj nevjerojatno snažnoj Aristotelovoj svjetiljci (čeljusti), hridinski ježevi doslovno mogu dubiti čvrste vapnenačke stijene. Polako stružući kamen danima i godinama stvaraju savršene, okrugle udubine u koje se smještaju kako bi se fiksirali i zaštitili od udara jakih morskih valova i morskih struja.
Delikatesa u obliku zvijezde: ono što gurmani diljem svijeta, pa tako i na Jadranu, jedu i smatraju vrhunskom delicijom pod nazivom „ikra morskog ježa”, zapravo uopće nisu jajašca. Riječ je o njihovim spolnim žlijezdama (gonadama) kojih uvijek ima točno pet, raspoređenih u obliku zvijezde unutar oklopa, a najčešće se skupljaju od hridinskog ježa (koji je ljubičast ili zelenkast).
Život bez starenja (besmrtne stanice): crveni morski ježevi koji žive u Tihom oceanu mogu doživjeti nevjerojatnih 200 godina bez ikakvih znakova starenja. Znanstvenici su otkrili da njihovi organi, tkiva i obrambeni sustav u stotoj godini života funkcioniraju jednako savršeno kao i kad su bili potpuno mladi, zbog čega se intenzivno proučavaju u medicini za usporavanje starenja.
