Audio priče

Pingvin

Upoznaj pingvina, pticu u crno-bijelom “odijelu” koja ne leti, ali pod vodom pliva kao pravi morski as, brzo, spretno i hrabro, čak i kad oko njega puše ledeni vjetar.

Ove su lekcije dostupne uz aktivnu Zapi pretplatu. Otključaj pristup ili se prijavi ako već imaš pretplatu.

ILI

Lekcija

6 min

00:00 00:00

Brzina:

U ovoj audio priči otkrit ćeš kako pingvin može biti ptica koja ne leti, a ipak je pravi majstor kretanja! Saznat ćeš kako njegova krila rade kao peraje, koliko duboko i dugo carski pingvin može roniti, zašto se na kopnu gegavo ljulja da uštedi energiju i kako klizanjem na trbuhu postaje “snježni tobogan”.

Vodič za roditelje

Audio priču možete slušati na putovanju, za uspavljivanje, kao početak tematskog učenja ili jednostavno kao zdravu zamjenu za ekrane.

Za one koji žele znati više

Carski pingvini najveći su pingvini na svijetu: carski pingvini su ne samo najveća, već i najotpornija morska ptica, s visinom do 112 cm i težinom od 20 do 40 kg. Srodni kraljevski pingvin je manji, visok oko 85 cm.
Žive u ekstremnim uvjetima: gnijezde se na najjužnijem dijelu Zemlje, na ledenom Antarktiku, jedinom kontinentu koji nema državno ustrojstvo. Mogu podnijeti temperature od minus trideset do četrdeset stupnjeva Celzija i ledene olujne vjetrove zahvaljujući svojim prilagodbama, poput četiri sloja perja u obliku ljuski.
Monogamni su tijekom sezone parenja, ali mijenjaju partnere: iako se često spominje da pingvini ostaju s istim partnerom cijeli život, carski i kraljevski pingvini spadaju među vrste koje redovito mijenjaju partnere između sezona razmnožavanja. Spolnu zrelost postižu s otprilike 3 godine, a gnijezde se jednom godišnje.
Mužjaci inkubiraju jaja bez hrane: ženka carskog pingvina polaže jedno jaje, a mužjak ga potom drži na nogama, pokrivenog trbušnim naborom, grijući ga 64 dana. Tijekom tog razdoblja mužjak ne jede ništa i može izgubiti preko 20% svoje tjelesne težine.
Izvrsni su plivači i ronioci: krila pingvina su se razvila u peraje, što ih čini izuzetno spretnima u vodi. Mogu roniti na velike dubine, čak do 200 metara, i ostati pod vodom do 18 minuta kako bi lovili plijen, koji uključuje ribe, lignje, kozice i rakovice.

Zanimljivosti o pingvinima

Pingvini su vodene, neletače morske ptice koje žive isključivo na južnoj polutki. Ne mogu letjeti: Krila pingvina su se kroz evoluciju preobrazila u peraje, savršeno prilagođene za "letenje" pod vodom, ali su izgubile sposobnost letenja zrakom.

Žive samo na južnoj polutki: iako se često povezuju s Antarktikom, pingvini su rasprostranjeni od ledenih područja Antarktike i subantarktičkih otoka pa sve do umjerenih regija Južne Amerike, južne Afrike, Novog Zelanda i Australije. Samo jedna vrsta, galapagoski pingvin, živi na ekvatoru i malo sjevernije.

Kamuflirani su za preživljavanje u moru: njihovo crno-bijelo perje je oblik kamuflaže nazvan "kontrasjenčenje". Kada plivaju, tamna leđa ih prikrivaju od predatora koji gledaju odozgo prema tamnom dnu oceana, dok ih svijetli trbuh skriva od onih koji gledaju odozdo prema svjetlijoj površini.

Piju slanu vodu: pingvini su se prilagodili životu u oceanu razvivši posebne žlijezde smještene iznad očiju koje filtriraju i izlučuju višak soli iz njihova tijela.

Love plijen u moru: svi su pingvini mesožderi, a prehrana im se sastoji od raznih morskih životinja, uključujući kril, ribe, lignje i rakove. Sliku nadopunjuju informacije da carski pingvini rone do 200 metara dubine kako bi ulovili plijen.

Postoji 17 priznatih vrsta pingvina. Neke od najpoznatijih i najčešćih vrsta su: Carski pingvin, (Aptenodytes forsteri), najveća vrsta, poznata po životu u ekstremnim hladnoćama Antarktika; Kraljevski pingvin, (Aptenodytes patagonicus), drugi po veličini vrsta, s upečatljivim narančastim mrljama na glavi i prsima; Adelijski pingvin, (Pygoscelis adeliae), mala do srednja vrsta koja živi isključivo na antarktičkoj obali.

Magareći pingvin (Spheniscus demersus): poznat i kao afrički pingvin, jedina je vrsta koja se gnijezdi u Africi, a ime je dobio po zvuku sličnom magarećem njakanju.

Patuljasti pingvin (Eudyptula minor) je najmanja vrsta pingvina, živi na obalama južne Australije i Novog Zelanda; Žutouhi pingvin (Eudyptes chrysocome): ima karakteristične žute perjanice iznad očiju, a mogu se naći na subantarktičkim otocima.

Pingvini u prirodi

Našim Zapi pričama glas je posudila Monika Rupena, magistra primarnog odgoja i mama četvero djece. Voli kreativne aktivnosti, putovanja i čitanje. Za Zapi priče postala je Zapi prijateljica svim mališanima – njezin glas vodi djecu kroz otkrivanje tajni prirode i svijeta oko nas.

Prethodna lekcija

Back to lekcija

Lekcija

7 min