Audio priče

Plavetni kit

Upoznaj plavetnog kita, najveću životinju koja je ikad živjela na Zemlji, divovskog, mirnog “kralja oceana” koji može biti dug poput autobusa i težak kao više slonova zajedno, a ipak se hrani sitnim račićima zvanima kril.

Ove su lekcije dostupne uz aktivnu Zapi pretplatu. Otključaj pristup ili se prijavi ako već imaš pretplatu.

ILI

Lekcija

7 min

00:00 00:00

Brzina:

U ovoj audio priči otkrit ćeš što jede najveće živo biće koje je ikada živjelo na Zemlji, što posjeduje umjesto zubiju, te njegov jedinstveni sustav spavanja.

Vodič za roditelje

Audio priču možete slušati na putovanju, za uspavljivanje, kao početak tematskog učenja ili jednostavno kao zdravu zamjenu za ekrane.

Za one koji žele znati više

Najveća životinja ikada: plavetni kit nije samo najveća životinja danas, već i najveća poznata životinja koja je ikada postojala na Zemlji, veća i od najvećih dinosaura. Može narasti do preko 30 metara dužine i težiti više od 130,000 kilograma.
Ogromno srce: srce plavetnog kita je otprilike veličine malog automobila, a njegove krvne žile su toliko široke da bi čovjek teoretski mogao plivati kroz njih. Otkucaji srca mogu se čuti i do 2 milje (oko 3,2 km) daleko pod vodom.
Najglasnija životinja: plavetni kitovi su najglasnije životinje na planetu. Njihovi zvukovi mogu doseći 188 decibela, što je glasnije od mlaznog motora (koji doseže oko 140 decibela), a njihova se pjesma može čuti stotinama kilometara daleko pod vodom.
Jedu sićušne račiće: unatoč svojoj gigantskoj veličini, plavetni kitovi se hrane isključivo sićušnim, škampima sličnim račićima zvanim kril. Želudac im može primiti oko tonu krila odjednom, a dnevno pojedu oko četiri tone krila.
Velike bebe: bebe plavetnih kitova (telad) su najveće novorođenčadi na svijetu. Po rođenju su dugačke oko 8 metara i teže oko 4,000 kilograma. Tijekom prve godine života, dobivaju oko 91 kilogram težine dnevno, pijući oko 380 litara majčinog mlijeka svakodnevno.

Sisavci su: kao i svi kitovi, plavetni kitovi su sisavci i prisiljeni su izlaziti na površinu kako bi udahnuli zrak. Izdišu ga pod velikim pritiskom u obliku oblaka pare visokog i do šest metara.

Životni prostor i prehrana: unatoč tome što se mogu kretati posvuda, ograničeni su na područja s puno planktona, uglavnom na Arktiku i Antarktiku. Zbog stvaranja leda sele se zimi u tropske vode, gdje gladuju zbog nedostatka hrane. Hrane se pretežno krilonošcima, a prilikom jedne pretrage kitova želuca nađeno je 450 kg planktona.

Razmnožavanje: pare se u toplim tropskim vodama. Mladunci se rađaju dugi oko sedam metara i teže dvije do tri tone. Sišu majčino mlijeko u vodi, piju oko 600 litara dnevno, te narastu do 15 metara do sedmog mjeseca života.

Brzina i ronjenje: plavetni kit može plivati brzinom od 10 do 15 čvorova i zaroniti do dubine od 500 metara, gdje može izdržati i do dva sata.

Veličina i povijest kitolovine: najveći mužjak koji je ikada zamijećen bio je dug 31 metar. Najveća dokazana težina iznosila je 178,000 kg. Zbog svoje ogromne veličine bio je glavna meta kitolovaca. U sezoni 1930/31. ubili su 30,000 plavetnih kitova. Danas ih je najviše 2,000 u svijetu i pod su zaštitom organizacija.

"Kitove kosti": strukture koje su se nekada koristile i za ženske steznike zapravo nisu kosti, nego kitove usi (fanoni).

Plavetni kit u prirodi

Našim Zapi pričama glas je posudila Monika Rupena, magistra primarnog odgoja i mama četvero djece. Voli kreativne aktivnosti, putovanja i čitanje. Za Zapi priče postala je Zapi prijateljica svim mališanima – njezin glas vodi djecu kroz otkrivanje tajni prirode i svijeta oko nas.

Prethodna lekcija

Back to lekcija

Lekcija

6 min